Objavljen analitički osvrt mladih IRMO istraživača na temu Energetske unije

Analitički osvrt  Energetska unija i klima: uvijek nam ostaje Pariz autorice Anastasye Raditye Ležaić, osmi je u nizu analitičkih osvrta izrađenih u sklopu projekta POLO-Cro28. Ratifikacijom Pariškog sporazuma EU-a u listopadu 2016. omogućeno je njegovo stupanje na snagu, a Europska unija pretvorila je svoje klimatske ambicije u klimatske akcije. U ovom se osvrtu analizira uloga Pariškog sporazuma u Hrvatskoj i odabranim državama članicama EU-a u provedbi Energetske unije tj. njezinog cilja dekarbonizacije gospodarstva.

Energetska unija i klima: uvijek nam ostaje Pariz

OBJAVLJEN JESENSKI PAKET EUROPSKOG SEMESTRA 2017.: RAD NA JAČEM I UKLJUČIVIJEM GOSPODARSKOM OPORAVKU

Europska komisija objavila je Godišnji pregled rasta za 2017., čime i službeno započinje Europski semestar 2017. Komisija poziva države članice da udvostruče svoje napore u skladu s načelima trokuta uspješnosti za poticanje ulaganja, provedbu strukturnih reformi i osiguranje odgovornih fiskalnih politika te da pritom stave naglasak na socijalnu pravednost i ostvarivanje uključivijeg rasta. Godišnji pregled rasta 2016. popraćen je i objavom Komunikacije o smjeru fiskalne politike za europodručje, preporuke o ekonomskoj politici europodručja te temeljitom analizom ekonomskih uvjeta, uvjeta na tržištu rada i socijalnih uvjeta. Komisija isto tako izdaje svoja mišljenja o nacrtima proračunskih planova država članica europodručja za 2017.

više informacija na:

http://europa.eu/rapid/press-release_IP-16-3664_en.htm

Pariški sporazum o klimatskim promjena stupa na snagu

Dana 4. 11. 2016. stupio je na snagu Pariški sporazum, prvi univerzalni pravno obvezujući globalni klimatski sporazum u povijesti. Najvažniji je cilj Sporazuma održavati porast prosječne globalne temperature da bude manje od 2˚C nad predindustrijskim razinama.
Više o Pariškom sporazumu: http://unfccc.int/paris_agreement/items/9485.php

Objavljen analitički osvrt mladih IRMO istraživača na temu regionalnog razvoja

Analitički osvrt „Što donosi Strategija regionalnog razvoja Republike Hrvatske do kraja 2020.“ autorica Ivane Keser i Nikice Vukelić, sedmi je u nizu analitičkih osvrta izrađenih u sklopu projekta POLO-Cro28. Ovaj rad daje prikaz procesa kreiranja temeljnog planskog dokumenta politike regionalnog razvoja, korištene metodologije u njegovoj izradi te pruža analizu izazova koji predstoje u provedbi ove Strategije do 2020. godine.

Održan okrugli stol „Europska dimenzija politike zapošljavanja u Hrvatskoj – kako smanjiti nezaposlenost mladih?“ u okviru Jean Monnet projekta za potporu institucijama POLO-Cro28: Opservatorij politika u Hrvatskoj

Osijek: Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera, Trg Sv. Trojstva 3.

28. listopada 2016., 10.00-13.00 sati

28. listopada 2016. u auli Rektorata Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku u suradnji s Predstavništvom Europske komisije u RH i Sveučilištem Josipa Jurja Strossmayera iz Osijeka, održan je okrugli stol pod nazivom „Europska dimenzija politike zapošljavanja u Hrvatskoj – kako smanjiti nezaposlenost mladih?“. Skup je organiziran u okviru EU Jean Monnet projekta za potporu institucijama „POLO-Cro28: Opservatorij politika u Hrvatskoj“ financiranog putem Erasmus+ programa, kojeg provodi Institut za razvoj i međunarodne odnose – IRMO. Okrugli stol su pozdravnim govorom otvorili gđa. Višnja Samaržija, koordinatorica projekta iz IRMO-a i moderatorica skupa, g. Mario Vinković, prorektorza nastavu i studente Sveučilišta u Osijeku i g. Denis Redžepagić, predstavnik Predstavništva Europske komisije u Zagrebu (u ime Europske komisije).  Uslijedio je panel u kojem se raspravljalo o trendovima i inicijativama u politici zapošljavanja u Europskoj uniji i Hrvatskoj, prije svega uspješnosti  inicijative Garancija za mlade, pokrenute od strane EU-a, s naglaskom na provođenju ove inicijative u Hrvatskoj. Također, raspravljalo se o usklađivanju obrazovnog sustava sa potrebama tržišta rada i tranziciji iz sustava obrazovnja na tržište rada te o važnosti i ulozi neformalnog obrazovanja i volonterskog angažmana mladih u društvu. Govornici panela bili su: Denis Redžepagić iz Predstavništva EK u RH; Dubravka Matić iz Ministarstva rada i mirovinskog sustava RH; Teo Matković s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu; Mario Vinković s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Osijeku; Bernard Jakelić iz Hrvatske udruge poslodavaca i Lejla Šehić Relić iz Volonterskog centra Osijek. Nakon panela uslijedila je sesija pitanja i odgovora između pozvanih govornika i prisutnog auditorija.

Mlada IRMO istraživačica Ivana Skazlić sudjelovala je u PONT career skills treningu u Briselu od 17. do 21.10. 2016. Ovaj petodnevni intenzivni trening organiziralo je Tanseuropsko udruženje za proučavanje politika (TEPSA) u okviru projekta Profesionalni trening o EU poslovima  – PONT, su-financiranog putem ERASMUS+/Jean Monnet Programa za potporu institucijama. Putem treninga 15 diplomanata, doktoranata i mladih istraživača identificiaralo je, usvojilo i unaprijedilo važne profesionalne vještine poput komunikacije i prezentacije, policy savjetovanja i umrežavanja. Interaktivni seminari s visoko pozicioniranim stručnjacima iz think-thankova, akademske zajednice i EU institucija omogućili su polaznicima uvide u različita stručna područja iz prve ruke te ih pobliže upoznali sa poslovnim životom u Briselu.

Više informacija: “PONT – Professional Training on EU Affairs“

Hrvatska blago poboljšala poziciju na ljestvici globalne konkurentnosti

Prema rezultatima Izvješća o globalnoj konkurentnosti 2016. – 2017. koje je u Zagrebu 28. rujna predstavilo Nacionalno vijeće za konkurentnost, Hrvatska je s ocjenom 4,15 ostvarila pozitivan pomak za tri mjesta na ljestvici te se nalazi na 74. mjestu među 138 gospodarstva svijeta. Kako je naglasio Ivica Mudrinić, predsjednik NVK-a, bilježimo napredak u nekoliko ključnih područja i to u makroekonomskom stupu zbog smanjenja deficita i javnog duga, zatim je vidljivo poboljšanje u području tržišta rada i tržišta roba te povećanje izvoza. Međutim, zabrinjavajući je konstantni pad inovativnosti, tehnološke spremnosti i razvijenost financijskog tržišta. Stoga je, osim nužnog pokretanja reformi, potrebna jasna vizija budućnosti Hrvatske. Od zemalja s kojima se Hrvatska uspoređuje, napredak bilježe Slovenija, Slovačka, Poljska, Bugarska i Srbija dok Makedonija, Rumunjska, Grčka, Mađarska i Crna Gora bilježe pad.

Više: http://www.konkurentnost.hr/Default.aspx?art=598&sec=2

Analitički osvrt „Izazovi politike upravljanja vodama u Hrvatskoj i Slovačkoj u razdoblju 2014. –2020.“ autorice Martine Funduk, poslijedoktorandice iz IRMO-a, šesti je u nizu analitičkih osvrta izrađenih u sklopu projekta POLO-Cro28. Ovaj rad daje prikaz iskustva provedbe vodnog zakonodavstva EU-a u Hrvatskoj i Slovačkoj te identificira izazove koji slijede u narednom razdoblju. U radu se prikazuje stanje vodnih resursa ovih dviju EU članica, kao i predviđenih ulaganja u sustavu upravljanaja vodama u razdoblju do 2020. godine.

Svake godine u rujnu predsjednik Europske komisije u Europskom parlamentu drži govor o stanju Unije, u kojem se osvrće na postignuća u protekloj godini i predstavlja prioritete za iduću godinu. Između ostalih bitnih tema i prioriteta EU-a, predsjednik Juncker istaknuo je i područja koja se prate i analiziraju putem projekta POLO-Cro28. To se prije svega odnosi na nezaposlenost mladih i Junckerov poziv za jačom potporom EU-a u ulaganju u mlade putem programa Garancije za mlade i Erasmus/Erasmus+. Također, po pitanju zaštite okoliša i klime, Juncker je potsjetio da su Europljani svjetski lideri u zaštiti klime te pozvao države članice da što prije ratificiraju Ugovor iz Pariza. Juncker se osvrnuo i na Pakt o stabilnosti i rastu, naglasivši kako njegova provedba treba biti odgovorna, ali i fleksibilna kako bi se nastojanja u provedbi reformi podržala, a ne sankcionirala.
Više informacija: http://ec.europa.eu/priorities/state-union-2016_hr