Izvještaj s okruglog stola “izazovi Europskog semestra za nove članice EU i Hrvatsku – što dalje?” Jean Monnet projekt „POLO-Cro28: Opservatorij politika u Hrvatskoj“

IZVJEŠTAJ S OKRUGLOG STOLA “IZAZOVI EUROPSKOG SEMESTRA ZA NOVE ČLANICE EU I HRVATSKU – ŠTO DALJE?” JEAN MONNET PROJEKT „POLO-CRO28: OPSERVATORIJ POLITIKA U HRVATSKOJ“

Zagreb: Predstavništvo Europske komisije u RH, Augusta Cesarca 4
Srijeda, 25. studenog 2015., 10.00-13.30 sati

U srijedu, 25. studenog 2015. u Kući Europe u Zagrebu u suradnji s Predstavništvom Europske komisije u RH, održan je okrugli stol pod nazivom „Izazovi Europskog semestra za nove članice i Hrvatsku – što dalje?“ u okviru ERASMUS+ Jean Monnet projekta „POLO-Cro28: Opservatorij politika u Hrvatskoj“. Okrugli stol su pozdravnim govorom otvorili NJ.E. g. Branko Baričević, šef Predstavništva Europske komisije u RH i Sanja Tišma, ravnateljica Instituta za razvoj i međunarodne odnose. Višnja Samardžija iz IRMO-a, koordinatorica projekta i moderatorica skupa, predstavila je Jean Monnet POLO-Cro 28 projekt. Skup se sastojao od 2 panela i bio je popraćenim dinamičnom raspravom.

U prvom panelu pod nazivom „Izazovi i djelotvornost Europskog semestra u novim EU članicama i Hrvatskoj“raspravljalo se o okviru Europskog semestra, odnosno glavnim instrumentima i vremenskom okviru tog procesa, s posebnim naglaskom na značaj i sadržaj specifičnih preporuka i kritičkim osvrtom na njihovo provođenje u Hrvatskoj.

U uvodnom djelu, u kojem je predstavila Europski semestar, Manica Hauptman posebno je naglasila da su procedura Europskog semestra i njezini instrumenti složeni zbog toga što ne postoji jedinstvena Ekonomska unija nego se radi o jednoj monetarnoj uniji i 28 različitih ekonomskih i fiskalnih politika 28 različitih zemalja članica. Također, istaknula je kako su u cijelom procesu preporuke i njihova implementacija i dalje najvažniji dio, a ostali instrumenti ih paralelno slijede. U ekonomskom ciklusu, najvažnija 4 stupa Europskog semestra za EU kao cjelinu su: Godišnji pregled rasta EU-a, izvješća za svaku pojedinu zemlju članicu (CountryReports), Nacionalni programi reformi i Programi konvergencije (za države koje nisu u Euro-zoni) odnosno Program stabilnosti (za članice Euro-zone) te Preporuke za 2016.-2017.  Paket Godišnjeg pregleda rasta EU-a donosi se u studenom, a od ove godine uključuje i dokument o investicijskim izazovima zemalja članica te uspostavu Regulative za potporni program za strukturne reforme. Naime, Komisija je 2015. godine uspostavila novi Odjel za potporu za izvođenje strukturnih reformi, koji će pomagati državama članicama u provedbi preporuka (za sada su to Grčka i Cipar, ali i Rumunjska, Slovenija, vjerojatno Mađarska i Hrvatska). Novost u paketu su i tematski dokumenti sa glavnim izazovima za svaku zemlju članicu.  Izvješća za svaku zemlju članicu za 2016. godinu donose se u veljači, a uključuju analizu ekonomske situacije, analizu reformi i analizu makroekonomskih neravnoteža za one zemlje članice za koje je Komisija utvrdila da postoje.

Na pitanje što Europski semestar znači za Hrvatsku kao novu EU članicu, Jakša Puljiz naglasio je kako je mehanizam Europskog semestra dobra prilika za Hrvatsku da se poprave javne politike te da one budu kvalitetnije i dugoročno bolje usmjerene i da na taj način ovaj mehanizam pomogne Hrvatskoj u izlasku iz krize u kojoj se još uvijek nalazi. To se prije svega odnosi na uspostavu dugoročno održivih financija, ali i jačanje ostalih komponenti u kojima Hrvatska zaostaje za ostalim zemljama članicama. Europski semestar je dobro razrađen mehanizam, posebno instrument preporuka, budući da su one obvezujuće te da postoje sankcije ukoliko se one ne provode. Međutim, niti jedna zemlja članica nije u potpunosti ispunila sve preporuke. To se odnosi i na Hrvatsku, iako statistika nije loša jer je Hrvatska „adresirala“ preko 50% preporuka za 2014. godinu od kada i službeno sudjeluje u procesu Europskog semestra. Najveći problemi za Hrvatsku su izazovi vezani uz financijsku stabilnost, odnosno proračunsku održivost te će morati uložiti još veće napore u sljedećoj godini kako stavila pod kontrolu proračunski deficit i javni dug. Kada se govori o provođenju potrebnih reformi valja naglasiti kako uz političku volju da se reforme pokrenu, značajnu ulogu ima i ukupan kapacitet (resursi) za provođenje preporuka, odnosno za pripremu i provođenje konkretnih reformi u zadanim rokovima. Kvalitetni zakonski propisi u tom procesu imaju značajnu ulogu, a hrvatska javna administracija se u tom području suočava sa velikim deficitom. Vezano za ispunjenje samih preporuka, Hrvatska je ostvarila solidan napredak u području razduživanja zdravstvenog sustava (veliki bolnički centri – preko 30 bolnica i 2 doma zdravlja ne generiraju nove obveze, a HZZO je smanjio svojeobveze za preko 300 milijuna kuna); boljem reguliranju i upravljanju javnim poduzećima; smanjenju parafiskalnih nameta (preko 300 milijuna kuna na godišnjoj razini) uz javno objavljivanje registara parafiskalnih nameta. Postoji i niz područja u kojima se treba napraviti više, uključujući održivost mirovinskog sustava, sustav socijalnih naknada, pravosuđe, sposobnost financijskog sektora, zdravstveni sustav te pitanje državnog deficita odnosno održivosti javnog duga.

Sagledavajući širu sliku sudjelovanja u Europskom semestru,Sanja Mađarević Šujster istaknula je kako se u dvije godine koliko Hrvatska sudjeluje u implementaciji Europskog semestra vide određeni pozitivni pomaci. To se prije svega odnosi na bolji fokus na reforme koje su bitne za Hrvatsku, odnosno na identifikaciju ključnih problema koji se trebaju rješavati u danom trenutku. Međutim, evidentno je da je dinamika provedbe i dubina reformi još daleko od zadovoljavajuće. Također, problem predstavlja i nestabilnost koordinacijskog mehanizma za provođenje Europskog semestra u Hrvatskoj i zato treba osigurati kontinuitet u operativnim i provedbenim timovima kako ne bi dolazilo do kadrovskih promjena i gubljenja institucionalne memorije. Drugi problem odnosi se na nedovoljno integriranje Europskog semestra u hrvatsko strateško planiranje (u institucionalni okvir za strateško planiranje) i budžetiranje, što je iznimno potrebno budući da je Europski semestar dugoročan proces koji se radi u suradnji s Europskom komisijom kako bi se ostvarili ciljevi strategije Europa 2020. Stoga naglasak treba staviti na organiziranje centralne strateške jedinice koja će se baviti isključivo tim procesom i na usklađivanje budžetskog okvira sa planiranim reformama i rješavati dugoročne probleme zemlje. U tom smislu od puno preporuka koje se izdaju treba odabrati i fokusirati se na najvažnije i kontinuirano raditi na problemima koji su već dugoročno prisutni i čije će rješavanje imati dugoročne implikacije.

Po pitanju reformi koje se trebaju provesti u Hrvatskoj, kako bi se smanjilo državni deficit i javni dug, Damir Novotny naglasio je da jedino radikalne reforme mogu Hrvatsku izvući iz pozicije najlošije ekonomije u EU-u, ako se izuzmu Grčka i Cipar. Razvojne prilike u Hrvatskoj su do sada bile propuštene jer nije bilo institucionalnog razvoja koji pridonosi redu i disciplini, ali i stoga što se ulagalo u neproduktivne strukture. Zato su potrebne strukturne i sadržajne reforme koje će poticati proizvodne strukture i smanjiti utjecaj državnog sektora. Hrvatska treba srediti javne financije, smanjiti javni dug, poticati regionalni razvoj i nastaviti s privatizacijom, jer je neodrživo da državni sektor bude nositelj ekonomskog razvoja. 4 sektora koja se moraju restrukturirati u Hrvatskoj i na koje se reforme moraju fokusirati uključuju zdravstveni i mirovinski sustav, obrazovanje i državna poduzeća.

Vezano uz provedbu preporuka, Manica Hauptman istaknula je kako Europski parlament provodi nadzor, međutim u procesu Europskog semestra nema ulogu su-odlučivanja (zakonodavnu ulogu), tako da nema mehanizme kojima bi privolio države da ispunjavaju preporuke. Komisija ima dva mehanizma pritiska za provedbu preporuka i provođenje strukturnih reformi. To je suspenzija korištenja EU fondova, što je privremeno rješenje jer se suspenzije otkazuju kada se učini određeni pomak u ispunjavanju preporuka i financijske kazne za prekomjerne deficite i makroekonomske neravnoteže, koje do sada nisu bile upotrjebljene, budući da iziskujupotporu država članica koje ne žele koristiti ovo sredstvo, jer bi se i one možda mogle naći u istom postupku. Kada se govori o Hrvatskoj, mnoge preporuke jesu adresirane i učinili su se neki pomaci, međutim problem je u pravilnoj provedbi preporuka. Ovo se prije svega odnosi na obrazovni i zdravstveni sustav, gdje adresiranje preporuka uglavnom podrazumijeva prikupljanje podataka i izradu analiza i strategija, a stvarna provedba i konkretni pomaci izostaju.

Jakša Puljiz potvrdio je da je sudjelovanje Hrvatske u Europskom semestru doista počelo s naglaskom na analizu te da je sam tekst preporuka upućivao na potrebu izrade analiza i utvrđivanja stanja. Navedeno je razumljivo, jer iako reforme trebaju biti brze i oštre, one moraju biti dobro pripremljene. Zbog toga svaki reformski paket započinje analitikom, koja iziskuje određeno vrijeme. Međutim, već u preporukamaza 2015. godinu uočljivo je da se traži manje analitike, a sve više konkretnih aktivnosti i u tom smjeru će ići preporuke za naredne godine. Također, naglasio je da se u zdravstvenom sustavu vide konkretne promjene, od samog modela financiranja bolnica, ušteda u javnoj nabavi i informatizaciji zdravstva, odnosno stvorene su pretpostavke za održiv zdravstveni sustav. Trenutno se u ovom sustavu najviše radi na uvođenju varijabilnog dijela plaće, što iziskuje određeno vrijeme ukoliko se želi napraviti na pravi način, bez iskrivljenih rezultata. Vezano za preporuke o deficitu i rokovima koje je Komisija zadala Hrvatskoj, u Programu konvergencije predviđena je 2017. za usklađivanje. U 2015. godini očekuje se da će se ispuniti prognoze iz Programa konvergencije, odnosno deficit od 5% BDP-a u 2015.godini. Međutim, prognoza isto tako predviđa smanjivanje deficita na 3.9%BDP-a u 2016. i 2.7% BDP-a u 2017., za što će biti potrebno uložiti značajne napore. Tu se pojavljuje problem Vlade, jer koliko god dulje traje proces sastavljanja Vlade to je manji manevarski prostor za ostvarivanje planiranih ušteda. Bitno je naglasiti da koliko god se određene uštede žele brzo provesti, svaka od njih zahtijeva određenu proceduru, uglavnom zakonodavnu, koja iziskuje određeno vrijeme. Ukoliko se navedeno odgađa, odgađa se i fiskalni efekt. Problem je ukupan kapacitet za provođenje reformi i činjenica da se neke reforme ne mogu provesti dovoljno brzo. U cjelokupnom sustavu državne uprave postoji inercijski karakter odnosno inercijski pristup prema ključnim generatorima duga. U okviru Nacionalnog plana reformi potrebno je prioritizirati, odnosno rangirati mjere obzirom na njihov mogući učinak na dug i deficit. Preporuke Komisije obuhvaćaju samo jedan segment onoga što je potrebno, odnosno samo neka područja. Jedan dio Nacionalnog plana reformi nije obuhvaćen preporukama i tu postoji nedostatak političkog pritiska za dosljedne provedbe.

Vezano za prioritete na koje bi se Vlada trebala fokusirati kako bi ispunila preporuke u okviru Europskog semestra, Sanja Mađarević Šujster naglasila je kako se Hrvatska nalazi u situaciji u kojoj nema više prostora za daljnje odgađanje fiskalne konsolidacije. Prije svega jer se riskira kažnjavanje tržišta, što se u određenoj mjeri već i događa, budući da Hrvatska plaća znatno veće premije na rizik od susjednih zemalja i zemalja koje nisu članice Euro-zone tj. Bugarske i Rumunjske. Ovo se odražava ne samo na trošak javnog sektora nego i privatnog, a time se koči potencijal same ekonomije. Dakle, fiskalna konsolidacija je prioritet broj jedan. Međutim, u trenutnoj situaciji alati i mogućnosti su znatno ograničeni, jer se sa cijelim procesom nije krenulo ranije. Odgovornost je prije svega na nacionalnim vladama, a EU birokraciju treba gledati kao ispomoć koja pruža dodatne analitike i strateški okvir u kojem se kreću sve države članice. Neambicioznost vlada od 2009. godine nadalje i pogreške koje su učinjene do 2008., svaku slijedeću vladu dovest će u situaciju provođenja hitnih i oštrih reformi, jer se ne može dozvoliti daljnje akumuliranje duga (koji će ove godine iznositi čak 89%) i nastavak deficita preko 5%. Koliko tu Komisija može pomoći vrlo je upitno, jer su neke zemlje, uključujući i članice Euro-zone, već dugo godina u Proceduri prekomjernog deficita, što ukazuje na problem sankcioniranja, ali i dosljedne provedbe politika što ovisi isključivo o nacionalnim vladama. Hrvatska se trenutno nalazi u bloku sa Francuskom i Italijom, što stvara prostor za sporije i neambicioznije djelovanje i veći oportunitetni trošak za budući rast i razvoj. Međutim, Hrvatska ne može dalje odgađati fiskalnu konsolidaciju i potrebna joj je radikalna promjena u promišljanju i djelovanju. Hrvatska treba do kraja 1. kvartala napraviti kredibilni i vjerodostojni plan, koji pokazuje način i dinamiku provedbe i onda u 2. kvartalu, kada dolazi procjena rejtinga, pokazati da je krenula u provedbu plana.

Damir Novotny naglasio je da u trenutku kada javni dug Hrvatske dosegne 90% BDP-a prestaju sva ulaganja i da stoga Hrvatska nema vremena za mikro-reforme. Za smanjenje javnog duga predložio je brzu privatizaciju javnih poduzeća, koja su veliki generatori duga, aktivaciju državne imovine te smanjenje plaća u državnom sektoru uvođenjem npr. rada na nepuno radno vrijeme (part time work) i povećanje produktivnosti.

U drugom panelu pod nazivom „Učinci provedbe europskog semestra na socijalne aspekte društva“ raspravljalo se o iskustvima novih država članica u procesu Europskog semestra (Slovačka, Češka, Mađarska i Slovenija) i preporukama za Hrvatsku te sudjelovanju socijalnih partnera i predstavnika civilnog društva u pitanjima i procesima vezanim za Europski semestar.

Govoreći o iskustvima Slovačke, Nj. E. Priputen istaknuo je da je učinkovitost nacionalnog gospodarstva Slovačke u usporedbi s prosjekom EU-a,  u razdoblju od 2004. godine, kada je ušla u EU, do danas porasla sa 57% na više od 75% prosjeka EU-a. Slovačka je nakon razdoblja krize uspjela smanjiti nezaposlenost (sa 13% u 2008.  na nešto manje od 11% prema posljednjim podacima), državni deficit je 2.87% BDP-a, javni dug u 2014. iznosio je 53.6%, a BDP je u 2014. porastao za 2.4%. Posljednje preporuke Komisije za Slovačku odnosile su se na područja oporezivanja i zdravstva, tržišta rada, obrazovanja i ulaganja u infrastrukturu. Učinkovitost oporezivanja se poboljšala te se porezni jaz smanjio za četvrtinu u razdoblju od 2012. do 2014.. Vlada nastavlja s mjerama učinkovitosti oporezivanja, ne samo po pitanju PDV-a. Ostale mjere financijske administracije doprinijeti će smanjenju administrativnog tereta. Strukturne promjene u području obrazovanja uglavnom su usmjerene na povezivanje strukovnog obrazovanja i prakse, dvojno obrazovanje, proširenje kapaciteta dječjih vrtića i potpora integraciji marginaliziranih zajednica. Mjere za potporu znanosti, istraživanja i razvoja trebale bi povećati rashode i učinkovitost korištenja javnih novčanih sredstava. Plaće pedagoških radnika su u porastu. Situacija na tržištu rada se popravlja i smanjuje se nezaposlenost. Vlada će nastaviti s reformom zavoda za zapošljavanje te provođenjem mjera politika aktivacije mladih i dugoročno nezaposlenih. Nastavit će se potpora centara socijalnog rada za rad s romskom djecom. U kontekstu veće participacije žena na tržištu rada povećao se dječji doplatak, podupiru se potpore za zapošljavanje majki s djecom i dječji kutak kod poslodavaca. Provest će se integrirani model zdravstvenih usluga, učinkovitost procesa pružatelja zdravstvene skrbi bit će poboljšan putem isplaćivanja dijagnostičkih skupina, a medicinski zahvati bit će objedinjeni. Izgradnja nedostajućih dijelova cesta i autocesta, povećanje značaja željezničkog prometa kao i poboljšanje učinkovitosti javnog prijevoza ključni su ciljevi u prometnoj infrastrukturi. Treba naglasiti da su reforme imale značajan utjecaj na društvo. To se primjerice odnosi na povećanje kapaciteta dječjih vrtića, napore za poboljšanje sustava zdravstvene skrbi i mjere za rješavanje situacije dugoročno nezaposlenih. Međutim, najteže promjene su one koje mijenjaju kulturu. Slovačka je uspješna u mijenjanju kulture po pitanju utaje poreza, gdje je Vlada dala jasan znak da je utaja poreza neprihvatljiva i da neće biti tolerirana. Naravno, još se mnogo toga treba napraviti u Slovačkoj, ali promjene koje su se do sada dogodile su pozitivno percipirane u društvu.

Vezano za sudjelovanje Češke u Europskom semestru, Nj. E. Košatka istaknuo je da, iako je teško kvantificirati gospodarski utjecaj Europskog semestra na Češku, taj mehanizam svakako čini pozitivan faktor gospodarskog razvoja zemlje. Češka se dobro adaptirala na Europski semestar, a Češka vlada odgovorno je pristupila ispunjenju obaveza. Prije svega, Vlada je nastojala postići maksimalnu mjeru društvenog konsenzusa o planiranim reformama te je od početka uključivala sve socijalne partnere u cijeli proces. Naime, Češka vlada organizirala je okrugle stolove sa socijalnim partnerima na kojima se raspravljalo o svim reformskim prijedlozima te na taj način dobila vrijedne informacije i podatke, koje su se uobličile u tekst Nacionalnog plana reformi. Tijekom vremena smjernice za Češku su se mijenjale, a Vlada je većinu nastojala ostvariti. Međutim, treba naglasiti i kritike Češke vlade po pitanju preporuka, koje se odnose na veliki broj smjernica te relativno značajnu razinu njihove preskriptivnosti. Naime, preporuke se ne odnose samo na određena područja već vrlo detaljno ukazuju državama članicama na koji način određene reforme treba provesti, što umanjuje osjećaj poistovjećivanja država članica s preporukama, odnosno slabi osjećaj vlasništva nad reformama. Što se tiče primjera ostvarivanja preporuka, vlada Češke je u prethodnom razdoblju provela relativno snažnu fiskalnu konsolidaciju. Međutim, u skladu sa smjernicama, od 2014. se odlučila za ekspanzivnu politiku koja je potakla gospodarski rast. Ova politika kulminira ove godine te se od 2016. godine pa do kraja horizonta predviđaju pozitivni fiskalni utjecaji kao rezultat prihodovnih mjera povezanih s rezultatom borbe proziv porezne evazije. Vlada je uspješno implementirala smjernicu smanjivanja velikog poreznog opterećenja osoba s malim prihodima, prebacivanjem poreznog opterećenja na druga područja. To se provelo na način da su donesene mjere za smanjenje poreznog opterećenja zaposlenih umirovljenika i obitelji s djecom. Smanjeni prihodi proračuna će se dijelom kompenzirati prihodima iz povećanja poreznih stopa na igre na sreću (planirano od 2016. godine) i postupnim povećanjem oporezivanja duhanskih proizvoda (planirano za razdoblje 2016.-2018.). Hrvatskoj se mogu preporučiti dvije specifične stvari. Prvo, intenzivna komunikacija s Komisijom tijekom Europskog semestra, uključujući detaljnu pripremu izvješća za bilateralne razgovore s Komisijom. Dobra komunikacija s Komisijom može pripomoći u rješavanju eventualnih uzajamnih nerazumijevanja i prije svega precizirati ciljeve smjernica od strane Komisije. Time će se zemlja članica lakše složiti s preporukama i ojačati osjećaj vlasništva nad procesom. Drugo, vrlo je važan dijalog sa socijalnim partnerima, koji mogu pripomoći u postizanju širokog socijalnog konsenzusa za pripremljene reformske mjere Vlade.

Krešimir Jurlin naglasio je kako se indikatori koji se koriste u EU-u za procjenu stanja u zemljama članicama trebaju dopuniti, provjeriti i analizirati, kako bi se pridonijelo daljnjoj integraciji Unije i boljoj koordinaciji politika. Navedeno je potkrijepio primjerima iskustava Mađarske i Slovenije u kontekstu Europskog semestra. Naime, Mađarska evidentno nije zadovoljavala kriterije iz Maastrichta te se samim pristupanjem EU-u našla u Proceduri prekomjernog deficita. S druge strane, Slovenija je imala javni dug na razini 22% BDP-a 2008., a 2014. taj podatak je dosegao 81%, što upućuje na to da postojeći indikatori nisu dobro detektirali stanje i promjene u Sloveniji. Stoga EU sada koristi puno bolje indikatore i mehanizme kako bi procijenila što se zaista događa u pojedinim ekonomijama zemalja članica. Tako se npr. indikatori za Sloveniju odnose na udjel loših kreditnih plasmana te stupanj zaduženosti privatnih poduzeća, što se treba pratiti jer se vrlo lako može pretvoriti u problem odnosno porast javnog duga, a time i javni problem. Mađarska je npr. relativno uspješno tijekom krize uspjela konsolidirati svoje javne financije. To je učinila mjerama poput zahvaćanja privatnog mirovinskog sustava ili tzv. Robin Hood porezima (zahvaćanje telekoma, banaka, energetskih kompanija). Temeljem tih poteza, Mađarska je izašla iz PPD-a te je uspjela osloboditi privremeno zamrznuta sredstva Kohezijskog fonda. Međutim, sada se nalazi pod blažim sustavom kontrole svojih makroekonomskih i razvojnih politika koje kritiziraju upravo te mjere. Također, zanimljivo je da se preporuke Komisije za Mađarsku odnose na povećanje ulaganja u istraživanje i razvoj, povećanje javnih sredstava za zdravstvo, veće uključivanje civilnog sektora u nadzor korupcije, međutim sve navedeno je povezano sa proračunskim rashodima koje je Mađarska uspješno smanjila. Isto tako, Mađarska je uvela flat rate porezne stope na dohodak, što je sada pod kritikom Komisije, jer ne uključuje socijalnu pravednost. Ovi primjeri ukazuju na problem nedostatka sveobuhvatne dosljednosti u provođenju gospodarskih planova država u Europskom semestru i neučinkovitost mehanizma nadzora provođenja mjera odnosno preporuka.

Vezano uz praćenje procesa Europskog semestra, Marina Škrabalo je podsjetila na ulogu Europskog gospodarskog i socijalnog odbora (EGSO) kao posebnog stručnog tijela za praćenje Europskog semestra i strategije Europa 2020. Također, istaknula je kako Europski semestar služi za koordinaciju ekonomskih politika zemalja članica, ali njegova primarna uloga je doprinos provedbi Europa 2020. Međutim, preporuke kao i nacionalni programi reformi uglavnom su fokusirani na smanjenje deficita i makroekonomsko stanje. Naglasila je i kako su pitanja poput borbe protiv siromaštva, obrazovanja i istraživanja i inovacija slabo zastupljene u Nacionalnom programu reformi Hrvatske, dok su u prvom planu proračunska politika i strukturne reforme. Slijedeće godine može se očekivati određena revizija strategije Europe 2020 koja već kasni 6 mjeseci i koja će se uvelike nasloniti na nove globalne ciljeve održivog razvoja. Navedeno može dovesti do snaženja socijalne dimenzije Europe 2020, kao što će to učiniti i oblikovanje novog provedbenog paketa (pillarofsocialrights)koje je Juncker najavio. istaknula je kako će Europski semestar, kao instrument planiranja svih ekonomskih politika u Europi, uskoro biti vrlo politizirano pitanje. Cijeli europski mehanizam upravljanja prekomjernim deficitom otvoren je snažnom utjecaju vanjskih izazova, kao što je sada migracijska kriza i sigurnost, budući da oni utječu na funkcioniranje socijalnih mreža, javnih usluga, obrazovnog sustava, integracijskih politika, tržišta rada. Ti izazovi dovode do spleta javnih politika koje postaju relevantne, a to jača važnost uloge predstavničkih tijela građana, u našem slučaju Hrvatskog sabora koji će morati donositi strateške odluke. Dakle, može se i strateški probiti deficit, ali s određenim ciljem, poput investiranja u obrazovanje, razvitka integracijske i politike azila ili ulaganja u regionalni razvoj, ali ne zbog namirivanja klijentelističkih skupina. Nadalje, istaknula je značaj i potrebu uvođenja tzv. „zlatnog pravila“ koje podrazumijeva primaran fokus javne potrošnje na investicije koje će donijeti povrat, uključujući investicije u društvena područja. Naglasila je i važnost dijaloga u cijelom procesu Europskog semestra, budući da je taj proces previše gust i pretpostavlja dobro komunikacijsko i koordinacijsko djelovanje. Vezano uz to, Gospodarsko i socijalno vijeće (GSV) u Hrvatskoj trebalo bi imati jači utjecaj na provedbu preporuka, a potrebno je i provesti procjenu socijalnih učinaka.

Krešimir Sever naglasio je da je najveći problem neuključivanje socijalnih partnera u pripremu i raspravu. Kompletna priprema u pogledu Europskog semestra 2014. godine prošla je mimo socijalnih partnera. Nažalost, to se nije bitno promijenilo ni 2015. godine. Socijalni su partneri u ožujku dobili priliku na sjednici GSV-a čuti pripreme RH vezane za Europski semestar i nacionalni plan reformi, no samo na razini informiranja, a ne i na razini aktivnog sudjelovanja u donošenju odluka i plana. Vlada nije informirala socijalne partnere o tome kako je zamišljen nacionalni plan reformi, već je plan po prvi put postao dostupan kadase uputio Europskoj komisiji i objavio na stranici Vlade. Bilo bi logično da Vlada, kada u listopadu priprema poruku Komisiji o tome kako će izgledati njezin proračun za naredno razdoblje, u taj proces uključi i socijalne partnere. Socijalni partneri nisu uključeni ni u pripremu za Europski semestar za 2016. godinu. Međutim, to nije pitanje samo Europskog semestra, već općenito stanja sustava socijalnog partnerstva u RH. Vlada je u svom mandatu donijela 820 zakona, od čega je 658 doneseno po hitno postupku, a samo 275 onih koji se tiču usklađivanja s europskom pravom stečevinom. Vlada je zakone u hitnoj proceduri donosila bez uključivanja socijalnih partnera ili s njihovim uključivanjem u zadnjoj fazi, uz iznimku Ministarstva pravosuđa.

Bernard Jakelić istaknuo je kako je Europa 2020i snažan alat kohezijske politike. Ako se ne prate politike EU-a, ostaje se u dugoročnom i cjelovitom disbalansu između razvijenih zemalja EU i onih nerazvijenih. Nacionalne reforme RH ne korespondiraju s preporukama Europskog semestra. Procesi u Hrvatskoj traju dugo ili se pak tijekom provedbe mijenjaju te postaju konfuzni i nedorečeni, a to je problem institucija i sustava. U uređenom sustavu, stvari moraju funkcionirati. Kada se principijelno i dosljedno provodi odlučeno, problema nema. Također, istaknuo je da kao predstavnik HUP-a zagovara ulaganje u obrazovanje, koje je temelj razvoja svakog društva. Pri tome je potrebno fokusirati se na ulaganja u postojeće centre izvrsnosti, koji bi trebali biti temelj našega razvoja.

Program okruglog stola